Podatak da su građani Crne Gore duplo više od evropskog prosjeka članovi političkih partija zabrinjavajući je, ocijenio je predsjednik Građanske alijanse (GA) Boris Raonić, navodeći da ih za članstvo opredjeljuju uglavnom interes ili etnička pripadnost, a ne ideologija. Istraživanje koje je GA uradila u saradnji sa agencijom De fakto pokazalo je da u Crnoj Gori postoji ogromna struktura ljudi koji su vrlo pasivni, koje ne interesuju problemi sopstvene zajednice. Ispitanici, njih 11,7 odsto, kazali su da su članovi neke političke partije, što je duplo više od evropskog prosjeka.
– Sumnjam da se preveliki broj ljudi odlučilo na članstvo jer su ideološki bliski nekoj partiji i da su nakon analize programa i programskih politika odlučili da se priključe nekoj partije. Prije će biti da su prepoznali neki interes ili su prateći svoju etničku pripadnost, po rutini prišli nekoj partiji – smatra Raonić.
On je ukazao da se radi o procentu koji je duplo veći nego što je to prosjek u državama Evropske unije, navodeći da to automatski zabrinjava.
Prema njegovim navodima, dodatno je zabrinjavajuće što postoji visok procenat građana koji su se izjasnili da su članovi neke političke partije, a ujedno su stranke na poslednjem mjestu kada je u pitanju povjerenje građana u institucije.
– Dakle, razlozi članstva u partiji su vrlo upitni, odnosno članstvo uglavnom ne počiva na želji da se utiče na kreiranje politika ili vjere u ideološke pravce koje partije zastupaju, već zbog nekih drugih ličnih i kratkoročnih interesa za koje smatraju da mogu najprije ostvariti kroz veze koje im partija pruža – rekao je Raonić agenciji Mina.
On je ukazao da je posebno zabrinjavajuće da kao građansku participaciju građani najčešće percipiraju glasanje na izborima.
– U ovakvim uslovima posebno se mora raditi na jačanju kapaciteta građana i jačanju građanske svijesti, prije svega kroz vraćanje povjerenja u institucije, a mora se raditi i na informisanju o modelima nekonvencionalne participacije koji postoje – tvrdi Raonić.
On smatra da u Crnoj Gori nedostaje građanske svijesti i da se to manifestuje na svakom nivou participacije – od reagovanja na fizičko nasilje na ulici do učestvovanja u kreiranju politika koje ih se direktno tiču. Raonić je naveo da je problem pasivnosti crnogorskog društva dijelom kulturološka boljka.
– Kao tradicionalno patrijarhalno i do skoro konzervativno društvo prosto nijesmo navikli da se bavimo problemima drugih, pa ni kada su to problemi zajednice i kada postoji realna društvena potreba na njihovo ukazivanje i rješavanje – istakao je Raonić.
Podsjetio je da je Crna Gora s početka prošlog vijeka bila ustavna monarhija u različitim oblicima, da su zatim uslijedile četiri decenije komunizma i socijalizma, što nije dozvoljavalo građaninu učešće na pravi način ni u jednom obliku.
– Poslednje tri decenije smo u fazi demokratske tranzicije i konsolidacije demokratije, gdje je građanin kao pojedinac potpuno marginalizovan jer bez nezavisnih, transparentnih i otvorenih institucija građanska participacija ne može da postoji - zaključio je Raonić. M.V.